Plaćeno ili neplaćeno odsustvo s posla zbog bolesti ili ozljede. Pravila se značajno razlikuju među državama članicama EU-a.

Ukupni iznos plaće prije oduzimanja bilo kakvih odbitaka kao što su porez na dohodak, doprinosi za socijalno osiguranje ili mirovinski doprinosi.

Zakonodavstvo EU-a koje ograničava radno vrijeme na maksimum od 48 sati tjedno prosječno tijekom referentnog razdoblja, osiguravajući minimalna razdoblja odmora.

Uplate koje poslodavci uplaćuju povrh plaća zaposlenika za financiranje sustava socijalne zaštite. Oni predstavljaju značajan dodatni trošak zapošljavanja.

Obvezna plaćanja koja uplaćuju zaposlenici i poslodavci za financiranje sustava socijalne zaštite, uključujući mirovine, zdravstvenu zaštitu i naknade za nezaposlenost.

Službeni praznik na koji zaposlenici imaju pravo na slobodan dan s plaćom. Broj državnih praznika varira ovisno o zemlji EU-a.

Stvarni postotak prihoda plaćen u porezima, izračunat dijeljenjem ukupno plaćenog poreza s ukupnim oporezivim prihodom. Često niža od granične porezne stope.

Plaćeno odsustvo s posla koje se odobrava zaposlenicima svake godine. Pravo EU-a zahtijeva najmanje 4 tjedna plaćenog dopusta godišnje za sve radnike.

Porezna stopa koja se primjenjuje na zadnju jedinicu ostvarenog prihoda. U progresivnim poreznim sustavima, viši prihodi oporezuju se višim graničnim stopama.

Službeni nadzor radnih mjesta radi osiguravanja usklađenosti sa zakonom o radu, propisima o zdravlju i sigurnosti te standardima radnih uvjeta.

Načelo da muškarci i žene trebaju primati istu plaću za isti rad ili rad jednake vrijednosti. Utvrđeno u pravu EU-a od Ugovora iz Rima.

Pisani ugovor dogovoren putem kolektivnog pregovaranja između poslodavca i sindikata koji predstavlja radnike, a koji obuhvaća plaće, radno vrijeme i radne uvjete.

Najniža satnica, dnevna ili mjesečna naknada koju poslodavci smiju zakonski isplatiti radnicima. U EU-u, svaka država članica postavlja svoju minimalnu plaću.

Mirovinska naknada isplaćena zaposlenicima koji su doprinosili mirovinskom sustavu tijekom svog radnog vijeka. Zemlje EU-a imaju različite mirovinske sustave.

Redovne uplate u mirovinski fond od strane zaposlenika, poslodavaca ili oboje radi stvaranja mirovinske štednje. Stope doprinosa variraju po zemljama.

Financijska potpora pružena radnicima koji su nevoljko izgubili posao. Uvjeti i iznosi variraju po zemljama.

Iznos plaće koji zaposlenik stvarno prima nakon što su od bruto plaće oduzeti svi odbici, uključujući porez na dohodak i doprinose za socijalno osiguranje.

Naknada isplaćena zaposleniku za štete ili gubitke, primjerice kada poslodavac raskine ugovor bez poštivanja propisanih procedura.

Razdoblje odsustva s posla koje se odobrava ocu ili drugom roditelju nakon rođenja ili posvojenja djeteta.

Iznos dohotka koji podliježe oporezivanju nakon primjene odbitaka i olakšica. Osnova na kojoj se izračunava porez na dohodak.

Porezno smanjenje ili olakšica dostupna poreznim obveznicima koji financijski uzdržavaju članove obitelji poput djece ili starijih srodnika.

Prestanak ugovora o radu od strane poslodavca. Pravo EU-a i nacionalni zakoni pružaju različite zaštite od nepravednog ili nezakonitog otkaza.

Vremenski period koji zaposlenik ili poslodavac mora dati prije okončanja ugovora o radu. Trajanje varira ovisno o zemlji, vrsti ugovora i duljini radnog staža.

Naknada koja se isplaćuje zaposleniku pri prestanku radnog odnosa, obično izračunata na temelju trajanja radnog staža i konačne plaće.

Porez na dodanu vrijednost — porez na potrošnju koji se primjenjuje na dobra i usluge u svakoj fazi proizvodnje ili distribucije. EU zahtijeva minimalnu standardnu stopu PDV-a od 15%.

Dokument koji poslodavac dostavlja zaposleniku, a prikazuje raščlambu primanja i odbitaka za određeno obračunsko razdoblje. Obvezno po zakonu u većini zemalja EU-a.

Osoba koja radi u jednoj državi članici EU-a, a živi u drugoj, redovito putujući preko granice. Također poznat kao prekogranični radnik.

Porez koji vlade naplaćuju na dohodak koji ostvaruju poduzeća i pojedinci unutar njihove jurisdikcije. U EU-u, stope i razredi poreza na dohodak variraju po zemljama.

Porezna pravila koja se primjenjuju na pojedince koji ostvaruju prihode u zemlji u kojoj nemaju prebivalište. Često se razlikuju stope i pravila od onih za rezidente.

Raspon dohotka koji se oporezuje određenom stopom u progresivnom poreznom sustavu. Dohodak koji spada u svaki razred oporezuje se po stopi tog razreda.

Maksimalan broj dana godišnje koje pogranični radnik može raditi na daljinu iz svoje zemlje prebivališta bez promjene poreznog ili socijalnog statusa.

Sati rada izvan uobičajenog ugovorenog ili zakonskog radnog vremena. Mnoge zemlje EU-a zahtijevaju uvećanu plaću za prekovremene sate.

Probno razdoblje na početku zaposlenja tijekom kojeg bilo koja strana može lakše raskinuti ugovor, obično s kraćim otkaznim rokom.

Radni aranžman gdje zaposlenici rade s lokacije koja nije prostor poslodavca, obično od kuće, koristeći digitalne alate.

Zapošljavanje gdje zaposlenik radi manje sati od radnika s punim radnim vremenom. Pravo EU-a zabranjuje diskriminaciju radnika s nepunim radnim vremenom.

Skupina predstavnika zaposlenika unutar poduzeća koja se savjetuje s upravom o pitanjima koja utječu na radnike. Obvezno u tvrtkama iznad određenih pragova veličine u mnogim zemljama EU-a.

Sati tijekom kojih se od zaposlenika traži da radi. Pravo EU-a postavlja maksimalni prosjek od 48 sati tjedno uključujući prekovremeni rad.

Obvezna razdoblja tijekom kojih zaposlenici ne smiju raditi. Pravo EU-a zahtijeva najmanje 11 uzastopnih sati odmora u razdoblju od 24 sata.

Razdoblje odsustva s posla koje se odobrava majci prije i poslije rođenja djeteta. Pravo EU-a jamči minimalno 14 tjedana rodiljnog dopusta.

Razdoblje odsustva s posla dostupno roditeljima za brigu o malom djetetu. Pravo EU-a predviđa minimalno 4 mjeseca roditeljskog dopusta po roditelju.

Organizacija radnika koja kolektivno pregovara s poslodavcima o plaćama, radnim uvjetima i drugim uvjetima zaposlenja.

Skup politika i programa osmišljenih za smanjenje siromaštva i ranjivosti promicanjem učinkovitih tržišta rada, smanjujući izloženost ljudi rizicima.

Fiksni iznos koji se može odbiti od bruto dohotka prije izračuna poreza na dohodak, a predstavlja tipične troškove vezane uz rad.

Ugovor o radu bez fiksnog datuma završetka, nudi veću sigurnost posla i obično jaču pravnu zaštitu za zaposlenika.

Ugovor o radu s određenim datumom završetka ili vezan za dovršetak specifičnog zadatka, za razliku od ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

Pravno obvezujući sporazum između poslodavca i zaposlenika koji utvrđuje uvjete i odredbe zapošljavanja.

Zaposlenik kojeg poslodavac privremeno šalje na rad u drugu državu članicu EU-a radi obavljanja usluge.

Otkaz zbog smanjenja broja zaposlenih od strane poslodavca, obično iz ekonomskih ili strukturnih razloga, a ne zbog ponašanja zaposlenika.

Skup zakonskih propisa koji uređuju radne odnose u zemlji, uključujući prava i obveze poslodavaca i zaposlenika.

Pokriće koje plaća medicinske troškove. U mnogim zemljama EU-a, obvezno zdravstveno osiguranje financira se putem doprinosa za socijalno osiguranje.